Posts

Snoviđenja XXXVI – Ćaskanje sa A. I. o mediju filma, autorsko-komercijalnom filmu i njegovim najboljim predstavnicima

Image
  Odskora smo u mogućnosti da prilikom google-pretraga koristimo AI režim, veštačku inteligenciju koja na osnovu postavljenog pitanja vrši analize i povezivanja raspoloživih podataka, a onda i kreira odgovore. S obzirom da je njena baza podataka gotovo neograničena, a da su oruđa za dovođenje u vezu određenih informacija asocijativnim putem (softveri i algoritmi) sve savršenija, ne mogu da se ne uoče prednosti koje ona donosi. Uz pomoć veštačke inteligencije na najbrži mogući način dolazimo do potrebnih saznanja i, iako su stručne knjige stvorene kreacijom živog ljudskog mozga još uvek nezamenljive u svojim finesama i suptilnosti unutar određene problematike, njenom primenom olakšavamo sebi svakodnevni život uz značajnu uštedu vremena. Želeći da testiram mogućnosti veštačke inteligencije rešio sam da je „intervjuišem” na temu filma kao medija, a onda i njegovog umetničkog potencijala, tj. odnosa između umetničkog i komercijalnog filma. U prvom delu testirao sam prevashodno bogatstv...

Asphalt (1929) vs. Harbor Drift (1929)

Image
  Tvrdo jezgro nemačkog filmskog ekspresionizma počelo je da se rastače već s početka treće decenije XX veka sa kammerspielfilm pokretom, a onda, u drugoj polovini te dekade, i sa „uličnim filmom“. Na taj način najpre nastaju intimne socijalne drame snimljene u kamernim uslovima sirotinjskih kućeraka, da bi potom one izašle na ulicu i obuhvatili sve ono šarenilo urbanog življenja stavljajući akcenat na izazove i opasnosti života u gradu. Međutim, svi ti filmovi slede izvornu ekspresionističku tendenciju pesimističkog i fatalističkog sagledavanja stvarnosti i uz poslovično mračnu, kontrastnu fotografiju obeleženu direktnim sučeljavanjem svetlosti i senke, u sporom ritmu psihološkog seciranja likova-autsajdera, vraćaju se, faktički, tamo odakle su i potekli. Ipak, vreme neminovno donosi promene, pa se u filmovima nastalim s kraja dvadesetih, na prelazu ka zvučnom filmu, oseća određeni „postmodernizam“, jer se kombinuju filmski stilovi silent cinema-e  ( in general ) potekli iz ...