Posts

Satantango (1994) – Béla Tarr

Image
       Ako postoji nešto što bi moglo da se nazove zavičajno umetničko stvaralaštvo, onda bi to, po meni, bila sposobnost da se lokalno podneblje poveže s ljudima koji tu žive na način da ono oslikava njihov mentalitet (kao što bi i njihov mentalitet okarakterisao to podneblje), a onda i da utka tu svoju lokalnu boju u živopisni kolorit sveta tako što će te domicilne istine preneti na globalni nivo, odnosno podići ih na nivo opštosti i univerzalnosti. Moj zavičaj je nepregledna panonska ravnica zato što osećam organsku povezanost s njom, s tom sredinom u kojoj živim. Ali teško je tu povezanost adekvatno artikulisati, pa otuda su i retka dela koja su u tom smislu uspešna. Konkretno, u mom slučaju, a kada se radi o filmu, gotovo da jedino mogu da korespondiram sa ostvarenjima Bele Tara. Njegova vizija Panonije kroz sumorni jesenji kišni pejzaž i ljudski pesimizam i fatalizam, koji kao da je odraz konfiguracije Panonske depresije, kao da u meni otvara poslednja vrata, o...

Azijski filmski bum IX – Kratki metar u bogatstvu podneblja, poetika, stilova i žanrova

Image
       Cilj ovog posta je da prikaže filmsku raznovrsnost koju nam pruža azijski kontinent kako unutar jedne zemlje ili, čak, jedne poetike, tako i na regionalnom planu, od razvijenih zemalja Dalekog istoka, pa do ratom i verskim fanatizmom zahvaćenog Bliskog i Srednjeg istoka. Jedini zajednički imenitelj ovih sedam predstavljenih filmova je to što su u pitanju kratka niskobudžetna ostvarenja u trajanju od deset do četrdeset i pet minuta. A uvrstio sam ovde i arthaus i triler i horor i dramu i dokumentarni film, ostvarenja nastala u širokom rasponu između 1967. i 2018. godine. Opet, dati umetnički filmovi iz Japana  se sasvim razlikuju od onih  iz Tajlanda, kao i onaj dokumentarni iz Koreje od dokumentarnog iz Irana. Horor nam je predstavljen u vidu jednog vrlo kratkog filma iz Južne Koreje, dok bi ga lupom morali tražiti na zapadu kontinenta gde je ovaj žanr maltene proteran. Razlike su prisutne i unutar uskih granica. Čak se i dva ovde prezentovana rada o...

Filmični lokaliteti (XIV) – Knosos (Krit)

Image
  Istorijski minojski Krit      Egejske civilizacije, kritska ili minojska, kikladska i mikenska, cvetale su tokom trećeg i drugog milenijuma pre naše ere. Pogotovo je minojska ostavila bogato nasleđe u vidu umetnina datiranih od oko 1700. do 1450. godine p.n.e. To je vremenski period između dva razarajuća zemljotresa koja su najverovatnije prouzrokovana vulkanskim erupcijama na obližnjem ostrvu Teri. Prvi zemljotres kao da je bio podstrek Minojcima za ekonomski rast kroz razvoj pomorstva i trgovine. Tome je prethodio napredak u arhitekturi, grnčarstvu, slikarstvu i vajarstvu. Simbol tog napretka bila je Nova kraljevska palata u Knososu u kojoj je stolovao mitski kralj Minos. Ova civilizacija onako kako je iznenadno istupila na svetsku istorijsku scenu, tako je naglo i nestala s nje. Kao što je prvi zemljotres bio pokretač tog istorijskog proboja, na isti način je i onaj drugi označio njegovu oseku. Zapravo, došao je cunami, a za njim i najezda Mikenjana, pa „naroda ...